Zaposlenost raste, ali plaće kasne: tko zaostaje?

Hrvatska je u veljači 2025. zabilježila rekordnih 1,65 milijuna zaposlenih osoba prema evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, što je porast od 2,3% u odnosu na isti mjesec prethodne godine. Stopa nezaposlenosti pala je na 5,8%, što je najniža razina od osamostaljenja. No iza pozitivnih agregatnih podataka skriva se znatna nejednakost u kretanju plaća po sektorima. Nominalne plaće u IT i financijskim uslugama porasle su za 9,2% na godišnjoj razini, znatno iznad stope inflacije od 2,8%, što znači realni rast kupovne moći. S druge strane, radnici u prerađivačkoj industriji, maloprodaji i javnoj upravi zabilježili su nominalni rast plaća od 4,1% do 5,3% — što je jedva iznad inflacije ili čak ispod nje u slučaju pojedinih potkategorija. Posebno je zabrinjavajuća situacija u sektoru obrazovanja i socijalne skrbi, gdje je prosječna bruto plaća od 1.210 EUR u veljači 2025. u realnom smislu niža nego u prosincu 2021. nakon korekcije za kumuliranu inflaciju. Migracija ostaje strukturalni faktor: prema procjenama Eurostata, Hrvatska godišnje neto izgubi između 15.000 i 20.000 radno aktivnih osoba, uglavnom mlađih i visokoobrazovanih, što smanjuje pritisak na nezaposlenost ali i osnažuje nedostatak kvalificirane radne snage. Vlada je najavila izmjene Zakona o minimalnoj plaći za rujan 2025., a sindikati traže mehanizam automatskog usklađivanja s inflacijom koji bi spriječio buduću eroziju realnih primanja.